O UMJETNIKU
Siniša Hehet rođen je 18. srpnja 1971. godine u Varaždinu, gdje i danas živi i radi.
Radi kao tonski snimatelj na HRT-u i Varaždinskoj televiziji te se čestim izlascima na teren nalazi u društvu umjetnika na likovnim kolonijama. Na jednoj takvoj koloniji događa se „prepoznavanje“. Upoznaje učitelja klesara i skulptora Minđeka Ludvu koji takvom lakoćom i brzinom radi skulpture u kamenu Vinicitu da je to izazvalo fascinaciju. Izbor kamena Vinicita postaje Hehetu novo otkriće. To je vrijeme stvaranja umjetničkih djela za njegovu prvu samostalnu izložbuu prostorima Likovnog udruženja Varaždin (LUV-a) čiji je i danas član. Sudjeluje na nizu skupnih izložbi u sklopu LUV-a.
U to vrijeme počinje jedno unutrašnje propitivanje o samom bitku, smislu života i smrti te postaje fasciniran keltskim motivima u kojima dominira neprekinuta nit, keltski križevi i motivi. Nit koja se provlači kroz keltske križeve i pleterepredstavlja ljutsku dušu kao dio božanskog koja se u zatvorenom krugu neizostavno vraća svojem izvoru. Kroz proces ponovnih rađanja duša se oslobađa od akumuliranih i naslijeđenih nečistoća dok konačno ne postigne cilj savršenstva.
Čvorovi su problemi koje ponavljamo dok sama neprekinuta nit u skulpturama predstavlja čovjekov neprestani duhovni rast. Problemi od nas traže pažnju i svjesnost da ih riješimo ne bi li dosegnuli pravu prirodu našeg bitka.
Radi kao tonski snimatelj na HRT-u i Varaždinskoj televiziji te se čestim izlascima na teren nalazi u društvu umjetnika na likovnim kolonijama. Na jednoj takvoj koloniji događa se „prepoznavanje“. Upoznaje učitelja klesara i skulptora Minđeka Ludvu koji takvom lakoćom i brzinom radi skulpture u kamenu Vinicitu da je to izazvalo fascinaciju. Izbor kamena Vinicita postaje Hehetu novo otkriće. To je vrijeme stvaranja umjetničkih djela za njegovu prvu samostalnu izložbuu prostorima Likovnog udruženja Varaždin (LUV-a) čiji je i danas član. Sudjeluje na nizu skupnih izložbi u sklopu LUV-a.
U to vrijeme počinje jedno unutrašnje propitivanje o samom bitku, smislu života i smrti te postaje fasciniran keltskim motivima u kojima dominira neprekinuta nit, keltski križevi i motivi. Nit koja se provlači kroz keltske križeve i pleterepredstavlja ljutsku dušu kao dio božanskog koja se u zatvorenom krugu neizostavno vraća svojem izvoru. Kroz proces ponovnih rađanja duša se oslobađa od akumuliranih i naslijeđenih nečistoća dok konačno ne postigne cilj savršenstva.
Čvorovi su problemi koje ponavljamo dok sama neprekinuta nit u skulpturama predstavlja čovjekov neprestani duhovni rast. Problemi od nas traže pažnju i svjesnost da ih riješimo ne bi li dosegnuli pravu prirodu našeg bitka.